Osim poznatih vodenih insekata iz redova jednodnevki, tulara, kamenjarki, kojima se riblje vrste poput salmonida (lipljena i pastrmke) obilato hrane, ali i neki ciprinidi poput klena, navedena populacija se u značajnoj mjeri hrani i kopnenim insektima. Procenat ishrane kopnenim isektima u određenim djelovima godine varira u zavisnosti od riblje vrste, ali zna da bude i jako značajan kod klena i pastrmke (mlađi primjerci).
Kada govorimo o lipljenu i ishrani kopnenim insektima prva asocijacija je sigurno mrav. Ne postoji mušičar sa minimum ribolovačkog iskustva koji u svojim kutijima sa mušicama nema nekoliko vrsta, veličina i boja ovog slatkog zalogajčića naših salmonidnih rijeka.
Različita su mišljenja zašto lipljen (i pastrmka) tako agresivno „kupe” mrave, kojih po nekim entomološkim procjenama ima preko 10.000 hiljada vrsta. Takođe, treba istaći da su podijeljena mišljenja oko toga zašto su ove vrste tako halapljive kada se pojavi ovaj najčešće crni krilati desert na vodi. Bilo da u vodu dospiju padanjem sa priobalne vegetacije ili za vrijeme rojenja, ne postoji gotovo nijedna salmonidna vrsta koja se u takvim prilikama neće bogato ugostiti ovim insektom. Zapaženo je da se lipljen i pastrmka rado hrane mravima u bilo koje doba godine, čak i u periodima kada imaju bogatiji izbor na u vidu raznih drugih insekata. Objašnjenje možemo tražiti u najvejerovatnijem specifičnom ukusu koji prouzrokuje mravlji kiseli odbrambeni aparat – mravlja kiselina. Lipljen (i pastrmka) se mravima hrani na površini ili neposredno ispod nje, najčešće u periodima nakon ljetnjih kiša i vjetrovitih dana kada su mravi najnezaštićeniji i najčešće dospiju kao loši plivači na površinu vode (od kraja jula do kraja septembra), a zatim nakon kratkog plivanja voda ih kroz brzake potopi i nosi ispod površine. Naše imitacije mrava treba da budu suve, a najčešće su mokrih verzija sa tehnikom ribolova uobičajenim za mokre mušice.
Kada govorimo o veličinama to su vještačke kreacije koje radimo u rasponu udica od #24 do #12, jer i veličine mrava iz prirode variraju u zavisnosti od vrste do vrste. Rojenje mrava se odvijaja na širokom prostoru. Mravci, kao i svi drugi kopneni insekti su veoma loši ili bolje rečeno nikakvi plivači i kada jednom dodirnu vodu sa nje se više ne mogu podići, pa su lak plijen ribama. Ribe to znaju te ih sakupljaju lagano bez prepoznatljivog bućkanja i žurbe kao što je slučaj kod tulara. Jedino što se može primijetiti kada se riba hrani ovim insektom je to da na površini vode možemo vidjeti krugove koji se simetrično pojavljuju. Imitacija (krilatih) mrava osim veličine mora imati odgovarajući oblik i boju.
Bilo da smo pasionirani ribolovci ili neuki posmatrači kada je ribolov u pitanju, svima je zajedničko da skakavce doživljavamo kao neki sinonim za mamac kada je ribolov u pitanju. Često se ovaj insekt može vidjeti u stripovima i karikaturama. To nije čudno jer je ovaj insket naročito omiljen plijen pastrmkama. Najčešće se to dešava u periodima kada se vrše kosidbe livada i kada često zna da nepažnjom završi u vodi. Predstavljaju specijalnu poslasticu tokom čitavog ljeta i jeseni pa postoji i veliki broj imitacija. Kreacije zavise od podneblja, a razlikuju se po veličini i boji.
Kao i većina ostalih, ribama omiljenih kopnenih insekata, skakavci su interesantni ribama u svojoj zreloj fazi života.
Kada govorimo o kopnenim insektima kojima se hrani klen, situacija sa iskranom kopnenim insektima je mnogo raznovrsnija. Ovdje su nezaobilazne u pominjanju imitacije poput osa, bumbara, svici, tvrdokrile bube – krompirova zlatica, popci...
Prve dvije vrste se rijetko masovno nađu na vodi, ali pastrmka, a naročito klen, ne mogu da odole toj kombinaciji boje tijela i karakterističnom zvuku koji ove imitacije mogu proizvesti pri padu na vodu. Imitacije od šenila, jelenske dlake, policelona i balze idealni su materijali za njihovo imitiranje.

S.B.Murino
www.musicarenje.net